Kulturni razvitak, osim gospodarske komponente, igra važnu ulogu i u očuvanju identiteta pojedine zajednice. Istina je kako danas u Župi ima hitnijih zahvata koji se tiču infrastrukture i okoliša, no puno je lakše popraviti prometnicu ili provesti kanalzaciju nego vratiti priču o Župi – zelenom đardinu Dubrovačke Republike ili krajoliku koji je do suza ganuo slikara Vlaha Bukovca koji početkom 20. stoljeća zapaža prizor rascvalih voćnjaka i Župki koje nose bročice m’jeka na glavi.
Župa dubrovačka obiluje bogatom kulturnom baštinom koju je potrebno na pravi način valorizirati i dati joj vrijednost koju zaslužuje. Naseljenost od prapovijesti pa sve do danas je očigledna u župskom okolišu. Nepostojanje plana revitalizacije kulturne baštine i strategije razvoja učinili su našu kulturnu baštinu nevidljivom i nezanimljivom u kontekstu prostora u kojem živimo. U nastavku teksta možete pročitati niz prijedloga koji bi poboljšali kulturnu sliku Općine:
– FORMIRANJE KULTURNOG VIJEĆA
Osnivanje kulturnog vijeća sastavljenog od istaknutih sugrađana koje bi, na volonterskoj bazi, okupilo stručnjake iz područja raznih znanosti vezanih za kulturu- povjesničare, etnologe, povjesničare umjetnosti, arheologe, konzervatore – restauratore, arhitekte i sl. Takvo vijeće bi moglo osim savjetodavne imati i predlagačku funkciju u kontekstu revitalizacije pojedinih spomenika kulture ili tradicijskog nasljeđa. Koordinacijiom ovog vijeća i općinskih tijela pokrenuo bi se, poboljšao i ubrzao proces koji bi imao za cilj istražiti i zaštiti kulturnu baštinu. Ovo je osobito bitno jer bi se stvorilo jedno stručno vijeće koje bi bilo temelj za daljnje radove u kulturi.
– POKRETANJE VIRTUALNOG MUZEJA ŽUPE DUBROVAČKE
Virtualni muzeji /ili web stranice s 3d vizualizacijama su veoma popularni u današnje vrijeme, gdje se uz pomoć navedene tehnologije iz udobnosti vlastitog naslonjača možete prošetati muzejima ili povijesnim znamenitostima diljem svijeta. Izradom 3D vizualizacija pojedinih znamenitosti u Župi ili bogate tradicijske nošnje približiti široj populaciji našu ostavštinu. Na taj način bismo iskoračili iz okvira konvencionalnog pristupa kulturnoj baštini i izašli iz sjene okolnih lokalnih samouprava koje brandiraju svoju tradiciju već godinama.
Muzej Župe dubrovačke je dugo očekivani projekt koji bi ujedinio sva polja vezana za kulturu unutar općine i stvorio dobre temelje za istraživački rad i prosperitet cijele zajednice. Prije osnivanja muzeja potrebno je definirati nekoliko preduvjeta:
1. Odabrati lokaciju, vidjeti kojim se prostorima raspolaže jer Muzej ima svoje minimume koje mora zadovoljiti. Bilo bi poželjno kada bi se radilo o nekoj povijesnoj građevini (npr. ljetnikovac i sl.) što bi dalo Muzeju posebnu vrijednost, a revitaliziralo građevinu. Ne mora biti riječ o jednoj zgradi (dobar primjer su Muzeji i Galerije Konavala s Arheološkim muzejem u Pridvorju, Zavičajnim muzejom u Čilipima i Kućom Vlaha Bukovca u Cavtatu)
2. Pitanje građe muzeja (bez koje muzej ne može biti osnovan), postojanje zbirki, korespodnecija s Dubrovačkim muzejima u kojima se nalazi dio građe. Ovo je posebno važna stavka u cijelom procesu. Trebalo bi se konzultirati s već postojećim muzejima u okolici, naročito u Dubrovniku. Vidjeti njihova iskustva te se zaintersirati za trajno (ili privremeno) pohranjivanje građe u muzeju. Građa se može nabaviti i iz privatnih donacija, ali mora biti uvedena u muzejsku dokumentaciju kao uostalom i sva građa koja dođe u muzej.
3. Izvori financiranja muzeja ovise o tome tko je osnivač muzeja, npr. ako Općina osnuje muzej može financirati tzv. “hladni pogon” (plaće zaposlenika, režije…). Postoji mogućnost da se muzej dijelom financira iz prodaje ulaznica ili suvenira.
4. Osnivač muzeja može biti Općina, Država ili se osnuje “podružnica” već postojećeg muzeja, npr. dubrovačkog, gdje se nalazi većina građe iz Župe dubrovačke.
5. Pokretanje odjela u sklopu muzeja posvećenog 40-godišnjoj tradiciji Župskog karnevala ili posebne spomen kuće posvećene karnevalu.
6. Pokretanje konzervatorsko-restauratorske radionice u sklopu muzeja koja bi osim zaštite građe muzeja, mogla proizvoditit autohtone suvenire koji reflektiraju bogatu župsku povijest.
7. Uređenje arheoloških lokaliteta u funkciji turističko-povijesnih znamenitosti, zaštita kulturnih dobara i revitalizacija povijesnih i pješačkih staza. Kada bi bio osnovan muzej, put do istraživanja, zaštite i prezentacije arheoloških lokaliteta i kulturnih dobara bio bi jednostavniji. Takva ustanova koja bi se bavila kulturom preuzela bi na sebe, uz pomoć lokalne samouprave, istraživanje, uređenje arheoloških lokaliteta i njihovu zašitu. Uzevši u obzir da je prostor Župe naseljen od prapovijesti, postoje mnogi lokaliteti koji bi se mogli istraživati i prezentirati: npr. lokalitet crkve sv. Đurđa u Buićima/Petrači, arheološki lokaliteti Spilan i Gradac, Tumba i sl. Tu su i mnogi ljetnikovci, manje tvrđave i crkve koje zahtjevaju obnovu.
Ono što ne zahtjeva velika financijska sredstva je revitalizacija starih puteva/pješačkih staza koje bi imale edukacijski karakter. Svjedoci smo kako postoji veliki interes kako kod domaćih ljudi tako i kod turista za upoznavanjem Župe i šetnjama njenim selima, zaselcima i brdima.
Župa dubrovačka je kroz povijest bila isprepletena mrežom komunikacija (cesta) koje su je povezivale s Cavtatom, Dubrovnikom i zaleđem. Ovdje bi se za početak mogli iskoristiti javni putevi koji se nalaze u blizini mnogih znamenitosti. Ovakve staze bi bile korisne u turističkom kao i edukacijskom smislu, moguće za nastavu na otvorenom i sl. Krenuvši od najmanjih Župki i Župljana važno je da stanovnici Župe ponajprije upoznaju svoj zavičaj. Uz staze je potrebno postaviti edukativne materijale koje bi se posjetitelji upoznali s lokacijama na kojima se nalaze. Navedimo nekoliko primjera staza:
a) Trapit – brdski masiv koji veći dio Župe odvaja od mora, a u stručnoj literaturi poznat po rimskom putu, izgubljenim selima, srednjovjekovnim sakralnim objektima i raznim vojnim utvrđenjima iz 19. i 20. stoljeća. Postojeće staze po Trapitu su većim dijelom označene na katastru kao javni putevi. Kratkoročno je moguće popraviti javne puteve koji prolaze uz povijesne zamenitosti te uz edukacijske panele približiti šetačima povijesni kontekst staze kojom se kreću. Osim za turiste, takve staze bi bile poželjne za školske izlete i nastavu u prirodi.
b) Čibača – Čelopeci – Sabovina
Pješačka staza koja prolazi uz crkvu Sv. Luke u Čibači – uz stare ogradne zidove ljetnikovaca, kancelarovu kuću u selu Žitkovići, dalje prema Dominikanskom samostanu, s odvojkom prema Mandaljeni ili Sabovini gdje se i danas nalazi kuća posljednjeg dubrovačkog kneza. Postoje razne legende, priče i povijesne znamenitosti koje bi se mogle povezati u cjelinu koja bi bila edukativna. Cijela dionica je javni put i prohodna, a uz postavljenje edukativnih materijala postala bi atraktivnija.
c) Povezivanje vatrogasnih puteva iznad Postranja, Zavrelja i Plata u jednu šetnicu koja bi uz prekrasan krajolik imala i edukacijski karakter vezan, osim za prošlost i za biljni i životinjski svijet Župe dubrovačke.
– POKRETANJE KULTURNOG CENTRA ŽUPE DUBROVAČKE
Kulturni centar zapravo predstavlja jedinstveni prostor namjenjen različitim oblicima aktivnosti. Od radionica za sve dobne skupine, prostora za predstave, izložbe i stručna predavanja. Trenutno u Župi imamo samo jednu prostoriju koja može primiti više od 50 ljudi, a koja se može koristiti za skupove ili slična okupljanja. Izgradnjom modernog objekta koji bi bio opremljen svim potrebnim sadržajem, stvorili bi se uvjeti za kontinuiran i uspješan razvoj svih segmenata kulturnog života Župe dubrovačke. Višenamjenska dvorana bi služila za veliki broj korisnika, od plesnih radionica, koncerata i svakodnevnih aktivnosti, do predavanja i kazališnih predstava. Knjižnica te prostor za tehničku kulturu također predstavljaju bitan segment ukupne ponude Kulturnog centra Župe dubrovačke, a stvorit će uvjete za daljnju edukaciju župske djece.
Takav centar će biti izvrsan poligon za izvanškolske aktivnosti naših osnovaca, kvalitetan prostor za naše glazbenike, književnike, znanstvenike i stručnjake iz raznih društvenih polja. Potrebno je napomenuti da aktivnosti koje će se odvijati u takvom objektu, predstavljaju i dodatni sadržaj turističkom proizvodu Župe dubrovačke, pa će i on doprinijeti produljenju turističke sezone.
Koordinacija Općinskih tijela, kulturnog vijeća i muzeja bila bi idealan primjer brige za bogato kulturno nasljeđe koje imamo. Izvori financiranja za ovu stavku mogu biti: EU fondovi koji su izdašni za programe u kulturi, Ministarstvo kulture, kao i Društvo prijatelja dubrovačke starine koje desetljećima obnavlja povijesne znamenitosti na prostoru bivše Dubrovačke Republike.
