Lungo Mare, promenada, esplanada – sve su to sinonimi šetnice uz more, već dugo priželjkivanog projekta koji bi uvelike obogatio sliku ovog mirnog i za život poželjnog podneblja.
Navedeni projekt je u predizbornim kampanjama od strane dosadašnje HDZ-ove vlasti u Župi dubrovačkoj istican kao jedan od najvažnijih budućih projekata, međutim kako je to obično kod njih praksa – obećanja su pala u zaborav.
Ipak, to ne mijenja činjenicu da šetnica Mlini – Plat ostaje jedan od nedosanjanih snova lokalnog stanovništva, kao ni činjenicu da bi na raznim područjima upotpunila Župu dubrovačku kao turističku destinaciju.
Na koje bi načine šetnica doprinijela zajednici?
STVARANJE PREPOZNATLJIVIJEG IMIDŽA ŽUPE DUBROVAČKE KAO TURISTIČKE DESTINACIJE
Činjenica je da je većina ekonomije Župe dubrovačke direktno ili indirektno povezana s turizmom.
Održivi turizam u današnje vrijeme jedan je od najvažnijih faktora u planiranju budućnosti bilo koje turističke destinacije – pa tako i Župe dubrovačke, a jedna od značajki tog plana u našem je slučaju stvaranje imidža koji je što manje ovisan o staroj jezgri grada Dubrovnika. Izgradnjom šetnice Mlini – Plat, Župa dubrovačka bi dobila potpuno novu karakteristiku koja bi već sama po sebi privukla veliki broj turista, a samim time i značaj našeg mjesta kao privlačnog turističkog odredišta.
“Raj za plaže” – epitet koji često krasi ovaj dio Dubrovačke Rivijere, dobio bi taj komadić s kojim bi se upotpunila slagalica ovog doista slikovitog krajolika.
POVEĆANJE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM ZA LOKALNO STANOVNIŠTVO
Strmoviti putevi i ulice zajednička su obilježja mnogih dijelova naše općine. Takvo okruženje nerijetko stvara izazov za bavljenje aktivnostima na otvorenom, poglavito starijim osobama, obiteljima s malom djecom te ljudima s posebnim potrebama. Povezivanjem Mlina s Platom stvorio bi se dodatni ravni prostor predviđen (pored ostalog) za aktivnosti na otvorenom, kao što su: hodanje, trčanje, vožnja biciklom itd. Uz to, stvara se i mogućnost posjećivanja susjednih priobalnih naselja općine bez upotrebe automobila, što pogotovo vrijedi za stanovnike općine koji se ne služe ovim prijevoznim sredstvom.
KORISTI PRIOBALNE ŠETNICE TEHNIČKE NARAVI
Pored sporta i razonode, svakako treba istaknuti tehničke prednosti ostvarivanja ovog projekta. Ostvarivanjem ovog projekta stvorila bi se mogućnost provođenja električne energije kroz priobalni dio općine, što otvara vrata brojnim primjenama u budućnosti.
Postavljanjem javne rasvjete, priobalna šetnica bi također bila vidljiva u večernjim satima, što bi bio prizor za novu razglednicu župske noćne panorame. Nadalje, treba napomenuti i potencijal proširenja pristupa protupožarnih puteva. Potreba za time može se uočiti ako se sjetimo požara na području Beterine prije dvije godine, kada je pristup požarištu vatrogasnoj službi (čiji je posao već sam po sebi dovoljno zahtjevan) bio uvelike otežan.
RAZVOJNI POTENCIJAL ZA MEĐUOPĆINSKU POVEZANOST I ZAUSTAVLJANJE UNIŠTAVANJA PRIOBALJA
Izgradnja priobalne šetnice bila bi poticaj ideji spajanja Župe Dubrovačke sa susjednim jedinicama lokalne samouprave. Blagodati takvog međuopćinskog spajanja možemo prepoznati u primjerima nekolicine priobalnih mjesta Istarske te Primorsko – Goranske županije, koje su s godinama postale destinacije prepoznatljive upravo po svojim “Lungo Mare” područjima. Kao jedan od primjera mogla bi se navesti 4 kilometra duga šetnica koja povezuje Bakarac i Kraljevicu – dva ne toliko poznata priobalna mjesta koja atraktivnost među turistima mogu zahvaliti upravo spomenutoj šetnici.
Vrlo upečatljiv primjer izgradnje šetnice je ona u Šibensko – Kninskoj županiji, točnije u općini Primošten.
Problem s kojim se općina Primošten godinama suočavala je taj što nisu mogli stati u kraj nekolicini vlasnika turističkih smještajnih objekata – koji bi kao vlasnici objekata na moru davali sebi za pravo graditi betonske skale, mule i slične građevine koje zapravo predstavljaju devastacije obale. Osim toga nerijetko bi bespravno tjerali kupače, prolaznike i ostale korisnike s pomorskog dobra. Takvi slučajevi postali su glavni povod tamošnjem načelniku Stipi Petrini da u mjestu koje broji nepunih 3000 stanovnika potakne izgradnju 17 kilometara duge priobalne šetnice. Ovakvim projektom ne samo da se stalo u kraj svojatanju pomorskog dobra, već je ovo turističko mjesto stvorilo unikatnu prepoznatljivost te zasjalo u punom sjaju.
ZBOG ČEGA JE PRIOBALNA ŠETNICA REALNO OSTVARIV PROJEKT?
Prije svega, glavni razlog zbog kojeg šetnica Mlini – Plat djeluje kao realno ostvariv projekt je njena dužina. Ako bi zacrtani projekt pokrivao područje od Beterine u Mlinima do početka turističkog kompleksa Hoteli Plat, te uzmemo li u obzir da priroda reljefa ne dopušta da šetnica bude u potpunosti ravna, možemo zaključiti da bi dužina šetnice iznosila nešto više od 2 kilometra. U usporedbi s prije spomenutim primjerom Primoštena, dosta manji projekt poput ovoga morao bi biti ostvariv.
Uz navedenu dužinu glavnog projekta šetnice, svakako bi se moglo pričati i o poboljšanju postojeće dionice između Srebrenog i Kupara – dijelu šetnice koji je trenutno prekriven kamenim agregatom. Obnavljanjem ove dionice, cjelokupno priobalje Župe dubrovačke konkuriralo bi nekim od najljepših dijelova Istarskog i Kvarnerskog priobalja.
“ZPDML” – Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama navodi sljedeće: “Morska se obala proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena, kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda.”
Budući da bi priobalna šetnica velikom većinom bila izgrađena unutar granice šest metara od crte srednjih viših visokih voda, navedenim zakonom uvelike se smanjuju prepreke u imovinsko – pravnim odnosima, što u konačnici predstavlja ogromnu olakšicu pri realizaciji samog projekta.
SREDSTVA FINANCIRANJA
Uz strateški kvalitetno izrađen projekt, ogroman potencijal se krije u mogućnosti korištenja sredstava Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Cilj Europskih strukturnih investicijskih fondova je financirati projekte koji doprinose razvojnim ciljevima Republike Hrvatske, kao i Europske Unije u cjelini. Odličan primjer strateški uspješnog iskorištavanja EU fondova može se vidjeti u projektu izgradnje morsko – riječne šetnice i biciklističke staze u općini Podstrana. Naime, 1973 metra duga šetnica ukupne vrijednosti projekta 10.007.479.71 kuna financirana je od strane Europske Unije sa čak 85 %, što bi iznosilo čak 8.506.357,49 kuna.
Potrebno je napomenuti da je od ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju 2013. godine na području Dubrovačko – Neretvanske Županije do sada realizirano 117 projekata sufinanciranih od strane EU fondova. Ukupna vrijednost projekata iznosi 78 milijardi kuna, a Župa dubrovačka je sudjelovala u samo jednom od njih – čiji je pokretač bila općina Konavle.
Navedeni primjeri i brojne propuštene prilike pokazatelj su da uz stručnu i kvalitetnu razradu projekta, priobalna šetnica Mlini – Plat hoće i mora biti jedan od glavnih projekata naše općine u budućnosti! Župljani će napokon ostvariti svoj još uvijek nedosanjani san – priobalnu šetnicu kroz ovaj mali komadić raja.
