U Župi dubrovačkoj, ali i mnogim drugim lokalnim samoupravama, pojedine ideje i projekti teško nađu svoje mjesto kroz raspodjelu financijskih sredstava iz proračuna. U tu sferu spadaju i društveni centri – naizgled manje bitni koncepti, no u realnosti veoma važan izvor poboljšanja kvalitete života određene zajednice. Krucijalni čimbenik u stvaranju bolje kvalitete života kroz projekt društvenog centra prije svega je činjenica da su sami centri ovakve naravi fokusirani na teme koje u suštini uzdižu cijelu zajednicu i doprinose stvaranju zdravije sredine.
Kao općini koja vrlo vjerojatno broji preko 10 tisuća stanovnika, Župi dubrovačkoj svakako nedostaju sadržajna mjesta okupljanja u kojemu bi poglavito mladi, ali i ostali stanovnici, provodili svoje slobodno vrijeme kroz razne edukacije, programe, društvene igre i slično. Neupitno je da želja za ovakvim sadržajem u našoj zajednici postoji, a pravi pokazatelj su novonastale udruge poput “Udruge Mladih Ponat” te “Sportsko – kulturne udruge Plat”, čiji događaji i manifestacije u pravilu budu dobro posjećeni od strane lokalnog stanovništva. Ono što posebno veseli kod takvih manifestacija je pozitivna atmosfera u kojoj društvo dobija poseban osjećaj zajedništva, čega nam u današnjem modernom svijetu itekako nedostaje.
U jeku aktualne pandemije pravi je izazov odvojiti sredstva za ovakav projekt, no budući da smo s vremena na vrijeme svjedoci nerealne raspodjele financijskih sredstava unutar naše općine – za pravo nam daje kritički gledati na činjenicu da pojam izgradnje kvalitetnog društvenog centra dosad nije uspio naći svoje mjesto u sferi projekata. Međutim, vodeći se primjerima nekih drugih jedinica lokalne samouprave te razmišljajući kroz šire vidike, veliki dio iznosa financiranja izgradnje ovakvog projekta moguće je dobiti i drugim kanalima osim kroz sam proračun općine.
U svrhu kohezijske politike, Europska Unija je u razdoblju između 2014. i 2020. godine izdvojila 376 milijardi eura. Kao glavni fokus kohezijske politike istaknuto je smanjenje gospodarskih i teritorijalnih razlika između pojedinih regija Europske Unije te se ona financira kroz Europske strukturne i investicijske fondove. Između ostalih, u navedene fondove spada i Europski socijalni fond iz kojeg je moguće financirati razvoj i ulaganje u ljudske resurse, a sve u svrhu poboljšanja kvalitete života određene regije.
Dobar primjer upotrebe sredstava iz Europskog socijalnog fonda je izgradnja društvenog centra u Šibeniku, gdje je kroz partnerstvo grada i šibenskog veleučilišta velika većina projekta sufinancirana iz navedenog fonda. Kroz društveni centar građanima grada Šibenika omogućeno je provođenje društvenih aktivnosti, pohađanje radionica te raznih drugih aktivnosti. Detaljnije informacije o samom projektu dostupne su na internetskoj stranici udruge mladih u EU.
Uz Šibenik, kroz istu vrstu fonda Europske Unije realiziran je i društveni centar u Valpovu. Kao glavni fokus Društvenog centra Valpovo istaknut je razvoj zajednice kroz dodatna obrazovanja i rekreacije, te poticanje osjećaja interkulturalne i međugeneracijske solidarnosti. Detaljnije informacije o samom projektu dostupne su na službenoj stranici društvenog centra Valpovo.
Također, odličan primjer je i općina Gradac, čija je izgradnja društvenog centra u potpunosti financirana iz Europskog socijalnog fonda. Cilj društvenog centra Gradac je, navode na službenoj web stranici projekta, podizanje kvalitete života u zajednici kroz novouređeni prostor u kojem će se širiti postojeći te razvijati novi programi od interesa za opće dobro.
Prema navedenim primjerima može se vidjeti da ogroman potencijal leži u iskorištavanju sredstava Europskog socijalnog fonda. Uz pravovremenu izradu projekta od strane jedinice lokalne samouprave, sredstva iz fonda Europske Unije se tako mogu upotrijebiti za izgradnju kvalitetnog društvenog centra. Što se tiče Župe Dubrovačke, olakotna okolnost leži u činjenici da naša lokalna samouprava već ima u vlasništvu nekoliko manjim parcelama zemljišta, odnosno postojećih zadružnih domova, na kojima bi se ovakav projekt uz sufinanciranje Europske Unije mogao ostvariti. Neki od tih su: “Kulturno – informativni centar Antun Miloslavić”, zadružni domovi na Trgovištu i Martinovićima te manje zemljišne parcele u pojedinim mjestima (Plat, Kupari, Čibača).
